PLOMIN LUKA

U podnožju Plomina na samom kraju Plominskog zaljeva, uz nekadašnju plodnu dolinu, smjestilo se naselje Plomin Luka. Razvojni put Plomina i Plomin Luke je dug i nerazdvojiv. Plominski zaljev imao je važno strateško i prometno značenje još u vrijeme grčke antike, a spominje ga se, kao i Plomin, 100. godine p.n.e. pod imenom Kólpos flanatikòs. Zaljev ima oblik fjorda. Dug je oko 4 km a širok najviše 400 m. Usječen je u kopno iznad kojega se dižu gore i odličan je prirodni štit od vjetra i nevera koje na moru znaju biti kobne, osobito na Kvarneru. Naselje je oduvijek živjelo kao trgovačka i ribarska luka značajna za izvoz boksita, a spojena željezničkom prugom s rudnikom u Šumberu. Tome svjedoči i uređena obala, ali i zanimljivost da je Plomin Luka nekoć imala i Lučku kapetaniju.

Plomin Luka je sve do kraja Drugog svjetskog rata bila prometno važno odredište odakle se redovitom trajektnom vezom moglo putovati do Rijeke, Cresa i Lošinja. U gradiću su živjeli brojni pomorci, ribari i mlinari, a napuštanje naselja započelo je nakon kapitulacije Italije 1943. godine.

Izgradnjom dviju termoelektrana, prve 1969., a druge 2000., u naselje se vraća život. Uz termoelektrane koje proizvode oko 12% sveukupnih hrvatskih godišnjih potreba električne energije, izgrađen je i dimnjak visok 340 metara, što je najviša građevina u Hrvatskoj. Poštujući sve blagodati suvremene tehnologije na području zaštite okoliša, ostavljeno je prostora i za razvoj turističkih smještajnih kapaciteta s kvalitetnom kulinarskom ponudom i izletništvom. Danas je Plomin Luka i dalje ribarska luka u koju rado zalaze i nautičari.